Dubravko Lovrenović

Dubravko Lovrenović, (Jajce, 30 August 1956. – Sarajevo, 17 January 2017.), was Bosnian and Herzegovinian medievalist.^[2]

Education

Lovrenović graduated at the University of Sarajevo, the Department of History from the Faculty of Philosophy in 1979.^[3]

He entered his postgraduate studies at the University of Belgrade and completed it in 1985 with the master's work "Balkanske zemlje prema mletačko-ugarskim ratovima početkom XV stoljeća" (English: Balkan countries in context of the Venetian-Hungarian wars of the early 15th century). At the same school Lovrenović successfully defended his doctoral dissertation "Ugarska i Bosna 1387-1463" on December 18, 1999.

Career

At the Department of History of the Faculty of Philosophy in Sarajevo he passed through all the university's posts, including tenure as full-time professor of medieval Bosnia and Herzegovina history. He spent the Winter Semester 2001/2002 as a visiting professor at the University of Yale in the United States. In 2005, he was a stipendiary at the Central European University in Budapest. He was President of the Department of History and Vice Dean for the teaching of the Faculty of Philosophy in Sarajevo.^[3]

He has published a number of books and works on the subject of his academic interest (stećci, Bosnian Middle Ages, contemporary interpretation, usage and revision, mythomania and influence of ethno-nationalsm in re-interpretation of history) in domestic and foreign professional journals, as well as dozens of essys, publicist texts. As a member of several editorial offices, Lovrenović is editor of numerous book releases, reviewed numerous editions, promoted many publications. He was organizer of scientific conferences, leader and participant in numberof scientific projects and researches.

He was an inaugurated at Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina,^[4] where he also served as a Secretary of the Committee of historical sciences.^[5]

Research interests

His main research interests were Medieval Bosnian and European History, with special reference to the region of Central-Eastern Europe; region's cultural history and material culture, stećci in particular; Hungarian-Bosnian relations in the Middle Ages; reception and interpretation of Bosnian medieval times and its modern age usage, revision and re-interpretation in form of historical myths by domestic and especially neighboring ethno-nationalist portion of political and academic elite.^[3][2]

Special projects, service and activities

As a member of the Commission to preserve national monuments of Bosnia and Herzegovina, institution which in many cases act in close cooperation with UNESCO, Lovrenović lead a project to include stećak tombstones onto World List. Since 2012 he was a member of the Society for study of medieval Bosnian history, among number of other associations and societies.^[3][6]

Lovrenović served as Deputy Minister of Education, Science, Culture and Sport in a Government of Federation of Bosnia and Herzegovinafrom 2001 to 2003.^[3] He was active in helping and organizing support for vulnerable population and people in need around post-war Bosnia and Herzegovina.

Published works

1. Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.^[7]
2. Povijest est magistra vitae, Rabic, Sarajevo 2008, 385.
3. Sirat ćuprija fra Ante Kneževića, Dobra knjiga,Sarajevo 2008.
4. Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, 1.izdanje, Sarajevo 2009, 332.
5. Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, 2. izdanje, Sarajevo 2010, 426.
6. Medieval tombstones : and graveyards of Bosnia and Hum, Rabic, 3.izdanje (na engleskom jeziku), Sarajevo 2010,426.
7. Bosanska kvadratura kruga, Dobra knjiga - Synopsis, Sarajevo - Zagreb, 2012, 495.
8. Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Ljevak, 4. izdanje, Zagreb 2013, 452.

- Google Scholar: Dubravko Lovrenović ^[2]

Articles, treatises, reviews

1. Cetinski knez Ivaniš Nelipčić u političkim previranjima u Dalmaciji krajem 14. i tokom prvih decenija 15. stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju XXI/22, Sarajevo, 1986, 199-220.
2. Ostrovica i Skradin u mletačko-ugarskim ratovima za Dalmaciju (1409.-1420.), Historijski zbornik 39, Zagreb, 1986, 163-172.
3. Kako je bosanski vojvoda Sandalj Hranic došao u posjed Ostrovice i Skradina, Radovi 19, Zagreb, 1986, 231-236.
4. Da li je Jelena Nelipčić bila majka Balše Hercegovica, Istorijski zbornik 7, Banja Luka, 1986, 193-198.
5. Hrvoje Vukčić Hrvatinić i splitska komuna, Prilozi Instituta za istoriju XXII/23, Sarajevo, 1987, 37-45.
6. Jelena Nelipčić, splitska vojvotkinja i bosanska kraljica, Radovi 20, Zagreb, 1987, 183-193.
7. Istočni Jadran u odnosima između Hrvoja Vukčića i Sandalja Hranića na prelazu iz XIV. u XV. stoljeće, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH 27, Sarajevo, 1987, 55-66.
8. Uticaj Ugarske na odnos Crkve i države u srednjovjekovnoj Bosni, "Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291.-1991.", (zbornik radova), FTS, Samobor, 1994, 37-93.
9. Srednjovjekovna Evropa. Definiranje pojmova, utvrđivanje sadržaja, omeđivanje prostora, Radovi 27, Zagreb, 1994, 289-302.
10. Bosanski mitovi, Erasmvs 18, Zagreb, 1996, 26-37.
11. Bosansko-humski mramorovi – stećci, Bosna Franciscana V/7, Sarajevo, 1997, 94-139.
12. Na ishodištu srednjovjekovne bosanske etno-politogeneze, Bosna Franciscana VI/9, Sarajevo, 1998, 85-125.
13. Bosansko srednjovjekovlje u svjetlu kristijanizacije vladarske ideologije (Na trećem putu tzv. "monarhijske pobožnosti"), Bosna Franciscana V/8, Sarajevo, 1998, 156-193.
14. Proglašenje Bosne kraljevstvom (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo, 1999, 227-287.
15. Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura (Prožimanja i akulturacija), Forum Bosnae 5, Sarajevo, 1999, 177-206.
16. Vitez, herceg i pataren (Ideološki stereotipi i životna stvarnost), Forum Bosnae 7-8, Sarajevo, 2000, 257-294; “Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti Fra Anđela Zvizdovića”, FTS-Franjevački samostan Fojnica, Sarajevo-Fojnica, 2000, 21-59.
17. Hrvoje Vukčić Hrvatinić i srednjodalmatinske komune (1398.-1413.), Zbornik radova Jajce 1396-1996, Jajce, 2002, 31-51.
18. Tri etnonacionalna pogleda u bosansko srednjovjekovlje, Forum Bosnae, 18, Sarajevo, 2002.
19. Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana XII/21, Sarajevo, 2004, 172-202.
20. Središte bez središta (povratak iz unutrašnjeg izgnanstva), Status 3, Mostar, 2004, 95-97.
21. Modeli ideološkog isključivanja: Ugarska i Bosna kao ideološki protivnici na osnovu različitih konfesija kršćanstva, Prilozi Instituta za istoriju 33, Sarajevo, 2004, 9-57.
22. Bošnjačka recepcija bosanskog srednjovjekovlja, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 02/05, Zenica, decembar 2005, 241-290.
23. Duž balkanskih historiografskih transverzala, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 03/06, Zenica, 2006, 11-20.
24. O historiografiji iz Prokrustove postelje (Kako se i zašto kali(o) bogumilski mit), Status 10, Mostar, 2006, 256-286.
25. Krist i donator: Kotromanići između vjere rimske i vjere bosanske – II. – (Konfesionalne posljedice jednog lokalnog crkvenog raskola), “Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004)”, Zbornik radova sa Znanstvenog skupa, Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004), Sarajevo, 15. i 16. listopada 2004. (Predgovor: Marko Karamatić), Franjevačka teologija Sarajevo, Sarajevo 2008, 17-54.
26. Ugarsko-bosanski odnsoi i konfesionalna povijest srednjovjekovne Bosne u djelu Lajosa Thallóczya, Bosna franciscana XVI/29, Sarajevo 2008, 77-89.
27. Profani teror – sveta retorika. (Kako je bosanski vojvoda Radosav Pavlović postao opaki pataren, bič katoličke vjere), Bosna franciscana XVII/31, Sarajevo 2009, 129-187.
28. Profani teror - Sveta retorika (Kako je bosanski vojvoda Radosav Pavlović postao opaki pataren, bič katoličke vjere), Spomenica akademika Marka Šunjića (1927-1998), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 103-160.
29. Translatio sedis i uspostava novog konfesionalnog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni - I, Franjevački samostan u Gučoj Gori, Zbornik radova sa znantvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori održanog 25. i 26. rujna 2009. u Gučoj Gori, Guča Gora - Sarajevo 2010, 113-125.
30. Bosanski Jeremija u novom izdanju: uz reprint izdanje Kratke povijesti kralja bosanskih (Dubrovnik, 1884, 1886, 1887) fra Antuna Kneževića, Bosna franciscana XVII/30, Sarajevo 2009, 241-251.
31. Јелена Мргић, Северна Бoсна 13 – 16. век, Посебна издања, књига 55, Историјски институт, Београд, 2008., Bosna franciscana XVII/31, Sarajevo 2009, 356-361.

- Google Scholar: Dubravko Lovrenović ^[2]

Literature

• Adnan Buturović, Tragedija Bosne jeste što se historijska svijest izražava kao mitska svijest!, (Intervju: Dr. Dubravko Lovrenović), Slobodna Bosna IV/105, Sarajevo 1998, 38-39, 46.
• Nerzuk Ćurak, Intervju Dana: Dubravko Lovrenović, Dani 74, Sarajevo 27. 04. 1998, 8-12.
• Marko Hrskanović, Prof. Dubravko Lovrenović, “Marko Hrskanović, Odgojitelji, profesori i studenti Vrhbosanske bogoslovije Travnik-Sarajevo 1890.-1990., ‘Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890.-1990. Zbornik radova znanstvenog simpozija održanog u Sarajevu 3. i 4. srpnja 1991. godine prigodom obilježavanja stote obljetnice postojanja Bogoslovije”, SV 5, Sarajevo-Bol 1993, 456.
• Ivan Lučić, U traženju izgubljene domovine (Interview), Matica 50/8, Zagreb 2000., 28-30.
• Lejla Sarajlić, Interview: Dubravko Lovrenović, povjesničar, Krijesnica VI/16-17, Zenica 1999, 4-9.
• Angelina Šimić, Refleksije istorije (Bosna u europskom srednjem vijeku na “Napretkovoj” tribini, Dubravko Lovrenović), Oslobođenje 51/16530, Sarajevo 12.6. 1994, 10.
• ... Dubravko Lovrenović, “Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Spomenica (1950-1980)”, FF, Sarajevo 1980, 42.
• ... Vlada Federacije nikada ništa nije uradila da se stećci u Radimlji zaštite! (Dubravko Lovrenović), Slobodna Bosna VI/191, Sarajevo 2000, 66.

References